Najnovije

Drvar: Vrhunac propagandne promocije partizanskog maršala

U okviru Savezničke specijalne operacije i zamene amrijskog generala Mihailovića partizanskim maršalom Titom na vojnopolitičkoj sceni, britanski premijer V. Čerčil naređivao je (1.4.1944) svom ministru spoljnih poslova A. Idnu: “Sastavićete Kralju (jugoslovenski, Petar II) dobru deklaraciju, nateraćete ga da razreši dužnosti Purića (predsednik Vlade) i prekine svaku vezu sa Mihailovićem (vojni ministar, načelnik štaba VK i pomoćnik Vrhovnog komandanta); zatim ćete ga prisiliti da obrazuje vladu za nuždu na koju Tito neće popreko gledati. Tako nam bar ostaje mršava nada da ćemo kroz nastupajućih 5-6 nedelja izgraditi most između njih dvojice...” (Drugi svetski rat, t. 5, s. 456) pa će tako, kao “šlag na tortu”, uslediti nemačka Operacija “Konjički skok” (“Reselsprung”, 25.5-6.6.1944).

Ravna gora — Danas [10. Maj 2014.] je održan 24. po redu sabor na Ravnoj gori, a u crkvi Sv. Georgija služen je pomen...

Na tradicionalnom saboru na Ravnoj gori obeleženo je 73 godine od početka borbe Jugoslovenske vojske i Ravnogorskog pokreta sa nacističkim okupatorima Kraljevine Jugoslavije. Sabor su 24 put organizovali Srpski pokreta obnove, Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini 1941-1945. godine, najavio je SPO. Na spomenik generalu Dragoljubu Mihailoviću vence su položile delegacije Srpskog pokreta obnove, Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945. godine. Na početku sabora pročitana je poruka prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića koji je okupljenima, pored ostalog, poručio:

Ekskluzivno! – Drugi svetski rat u Kraljevini Jugoslaviji 1943: Radnici i nameštenici pristupaju Ravnogorskom pokretu

priredio:: generalštabni pukovnik u penziji Novica Stevanović “Mi, delegati radničkih sindikata, upućujemo apel svima vama radnicima i nameštenicima širom Otadžbine, koji ste i dosad Ravnogorski Pokret pratili sa toplim simpatijama i u njegovom radu uzimali učešća samo kao pojedinci, a koji ste od danas (8.8.1943) u Ravnogorski Pokret stupili skupno, i kao celina, da svi i svagde, i po radionicama, i po rudnicima, i po preduzećima, i po radnjama i poslovnicama, napregnete sve svoje snage da podlog i krvoločnog okupatora čim pre iz svoje zemlje isteramo, i da onda, slobodni u slobodnoj Otadžbini, pristupimo obnovi svega našeg narodnog života na novoj i zdravijoj osnovi.

Na današnji dan [28.04.1918. godine] preminuo Gavrilo Princip / “Vostok” April 28, 2014

Na današnji dan 28.04.1918. godine je preminuo Gavrilo Princip, atentator na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914. Atentat je Beču poslužio kao izgovor za vojnu invaziju na Srbiju, čime je izazvan Prvi svetski rat. Kaznu je služio u češkom Terezinu, gde je i umro od tuberkuloze 28. aprila 1918., malo pred kraj Prvog svetskog rata. Pri kraju života je bio zbog loših zatvorskih uslova vrlo oslabio i imao oko četrdeset kilograma. U unutrašnjosti ćelije smeštene u tvrđavi Terezin, danas samo u zid ugrađeni okovi za koje je Gavrilo Princip bio svezan, svedoče o njegovoj mučeničkoj smrti. Na zidu ispred ćelije ugrađena je skromna ploča sa imenom zatvorenika, glavnog aktera sarajevskog atentata, koji je poslužio vladajućoj monarhiji da ultimatumom Srbiji započne jedan od najkrvavijih ratova u svetskoj istoriji.

Istoričar Slobodan Marković: Suđenje generalu Mihailoviću bilo nepravično

0
U postupku rehabilitacije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini armijskog generala Dragoljuba Mihailovića danas je pred Višim sudom u Beogradu svedočio istoričar Slobodan Marković, a proces će biti nastavljen 11. maja, kada će biti utvrđene razlike između stenografskih i audio zapisa sa suđenja Mihailoviću 1946. U nastavku postupka biće saslušani članovi Komisije za tajne grobnice i Komisije za utvrđivanja okolnosti stradanja generala Mihailovića dr Kosta Nikolić i dr Bojan Dimitrijević.

Srpska priča – Sećanje iz rata i revolucije 1941 – 1945....

0
Priredio Nemanja Dević U izdanju Službenog glasnika objavljena su sećanja Aleksandra M. Miloševića pod nazivom Srpska priča – Sećanje iz rata i revolucije 1941-1945., koja je za štampu priredio istoričar Nemanja Dević. Ne bez razloga knjiga „Sećanja“ oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, ratnog komandanta Lepeničke brigade, 2. Šumadijskog korpusa, Zapadnomoravske grupe korpusa, 6. jurišnog korpusa i načelnika štaba Šumadijske grupe korpusa JVuO, izazvala su priličnu pažnju javnosti, jer se radi o svedočenju poverljivog saradniku generala Mihailovića i svedoku ključnih ratnih zbivanja započetih njegovim nepriznavanjem kapitulacije aprila 1941. , pa sve do njegovog bekstva iz Jugoslavije juna 1946. Objavljivanjem zaostavštine majora Aleksandra Miloševića, u prvom redu njeogovih memoara i beleški sa kompletiranjem pređašnjih i novih saznanja o njemu i njegovom delovanju priređivač je uspeo da sklopi mozaik o jednom istovremeno burnom i tragičnom periodu srpske istorije i kao retko ko sa toliko mere i osećaja, a opet sa potrebne distance, koja ni jednog trenutka nije narušena, uspeo da prikazaže sve ono što je važno za razumevanje međuratnog, ratnog i poratnog vremena, viđenog očima direktnog učesnika - svedoka, kakav je bio major Aleksandar Aca Milošević.

Dirljiva priča o jednom srpskom vojniku i njegovom psu (Luka Soldatović...

0
Kada je izbio Prvi svetski rat 1914. godine Luka Soldatović se zatekao u Beogradu, gde se javio na zborno mesto kao rezervni narednik-telegrafista. Komandira voda je obavestio da, pošto je lovac, ima psa, koga, budući da je samac, nema kome da ostavi i zamolio za odobrenje da ga povede sobom. Komandir voda se složio i pas je krenuo sa Lukom na front. Pas, koga je zvao Tref, bio je nemački dugodlaki ptičar, odlično dresiran i izvežban za lov na fazane i divlje patke. Iznad svega, bio je veoma privržen svome gospodaru. Lukin vod je pripadao puku iz sastava poznate Drinske divizije, a on je, kao narednik, komandovao sastavom od desetak vojnika, koji su nosili mobilni telegraf, poljske telefone kao i motalice s kablovima i svi su bili naoružani puškama. Luka je pored puške i službenog pištolja poneo i svoj privatni lovački revolver.

PODSEĆANJA – DA SE NE ZABORAVE – MILAN TEPIĆ, major:

2
„Jednom ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.” Milan Tepić je bio major i poslednji odlikovani heroj Jugoslovenske narodne armije (JNA). Rođen je u Komlencu, selu pokraj Kozarske Dubice u Republici Srpskoj, 1957. godine. Na početku ratnih sukoba u Hrvatskoj, 29. septembra 1991. godine, major Milan Tepić se našao opkoljen sa svojim vojnicima u skladištu oružja, u selu Bedenik nadomak Bjelovara. Uz njega su bili mahom mladići na odsluženju vojnog roka. Ratna dejstva hrvatskih paravojnih formacija, „Zbora narodne garde” (Zenge), primorala su ih da se povuku u vojno skladište. Posle neuspelih pregovora, na majoru Tepiću je ostalo da donese odluku od koje su zavisili životi mladića i sudbina jednog od najvećih skladišta naoružanja JNA na teritoriji Hrvatske. Odluka koju je doneo odvela ga je u legendu. Svojim vojnicima, mladićima za koje je bio odgovoran i kojima je bio oficir, ali i učitelj, održao je kratak govor.

Popularni članci

Dr Miloš Ković – Vrli novi svet zahteva novu istoriografiju –...

0
U Srbiji skoro da nema porodice koja u Prvom svetskom ratu nije izgubila neku mušku glavu. Danas, međutim, uoči stogodišnjice početka Velikog rata, kako je u svom vremenu nazivan,umesto da se spremamo da, bar sa onolikom posvećenošću s kojom po grobljima obeležavamo zadušnice, odamo poštu svojim junačkim i stradalničkim precima,mi seuporno preispitujemo i pitamo šta o njima, o Gavrilu Principu i Nikoli Pašiću, danas misli„Evropa”. Te mitske predstave iz srpskih kolektivnih fantazija – „Evropska unija”, „Zapad”, „Evropa”– baš kao nekada vile i karakondžule,ne obitavaju u sferi racionalnih promišljanja i debata unutar nacije kao zajednice građana, nego u zbunjenoj mašti sistematski kažnjavane i ponižavane podaničke gomile. S nekakvom čudnom, malograđanskom nelagodnošću naša javnost znatiželjnoiščekuje da čuje kakve to nove, sablažnjive „istine” o Prvom svetskom ratu i ulozi Srba u njemu imaju danam saopšte uvaženi istoričari iz belog sveta.

Komentari