Najnovije

ПРЕД ТРАНШЕЈОМ. РЕВОЛУЦИЈА И КУЛТУРА У ЈУГОСЛАВИЈИ 1944–1947. ГОДИНЕ (ГОРАН МИЛОРАДОВИЋ)

Током четрдесет и пет година социјалистичке Југославије јавно се могло говорити једино о злочинима снага поражених у Другом светском рату. Међутим, падом берлинског зида...

Комеморација у Камничкој Бистрици Црногорцима, Бокељима и Херцеговцима умореним маја и јуна 1945.

У суботу 12. јуна 2021. одржани су у долини Камничке Бистрице, близу Љубљане, литургија и помен за душе између 3.500 и 6.000 жртава који...

OPERACIJA “MIHAILOVIĆ“ – Undrulja – Dobrunska Rijeka – 13 mart 1946.

0
U PETAK 13. MARTA 2015. GODINE NAVRŠAVA SE 69. GODINA OD ZAROBLJAVANJA ARMIJSKOG GENERALA DRAGOLJUBA DRAŽE MIHAILOVIĆA (1893-1946). TOM PRILIKOM U MJESTU UNDRULJA (SADA DRAŽEVINA), NA MESTU DOGAĐAJA BIĆE ODRŽAN POMEN PARASTOS GENERALU MIHAILOVIĆU I NJEGOVIM PRATIOCIMA BLAGOJU KOVAČU, NIKOLI MAJSTOROVIĆU I MAJORU DRAGIŠI VASILJEVIĆU, RATNOM KOMANDANTU VIŠEGRADSKE BRIGADE JVUO, KAO I SVIM RAVNOGORCIMA KOJI SU POSTRADALI TOKOM DRUGOG SVETSKOG RATA I POSLE NJEGA, U PERIODU USPOSTAVLJANJA BROZOVOG REŽIMA. BROJNI SU PRIMERI STRADANJA I NEDUŽNOG CIVILNOG STANOVNIŠTVA VIŠEGRADSKOG I RUĐANSKOG KRAJA, POSEBNO U TOM POSLERATNOM PERIODU. Ovih dana pre 69 godina u režiji tzv. Odelenja za zaštitu naroda (Titovog mača revolucije) izvedena je operacija “hvatanja” generala Dragoljuba Draže Mihailovića. Akcija je okončana u svitanje 13. marta 1946. godine, u rejonu Dobrunske Rijeke, na lokaciji Undrulja, kada su pripadnici specijalne grupe OZN-e, uspeli lišiti slobode komandanta JVuO, generala Mihailovića. Prilikom te akcije ubijeni su pratioci generala Mihailovića Blagoje Kovač, Nikola Majstorović I major Dragiša Vasiljević. Sa lica mesta, ranjen u ruku uspeo je pobeći vodič Lazar Gajić iz sela Granje, pripadnik grupe Budimira Gajića, koja je od januara 1946. obezbedjivala generala Mihailovića.
Чичина прича

СЕДМО ИЗДАЊЕ КЊИГЕ „ЧИЧИНА ПРИЧА ИЛИ СТРАДАЊЕ СРПСКО“

0
У издању „Српске речи“ управо је објављено седмо издање романа „Чичина прича или страдање српско“, аутора Предрага В. Остојића. О „Чичиној причи“ протеклих година говорили су и писали др Веселин Ђуретић, Миодраг Пешић, Миодраг Јакшић, др Коста Николић, Александар Чотрић, Ратко Вукелић, Драгољуб Мићовић, др Предраг Тојић, Боривоје Карапанџић и други, а Интернет новине сербске (www.srpskadijaspora.info) објављујући детаље ове изузетне приче допринеле су да она буде читана широм српске дијаспоре. Одмах по првом објављивању 2006. године књига је добила запажен публицитет, а читалачка публика је доживљавала трагичну судбину јунака приче као личну и породичну, као трагедију целокупног српског народа у прошлом веку. Често је прича тумачена и као ламент ђенерала Михаиловића над највећом трагедијом која је задесила наш род у његовој историји. За књигу „Чичина прича или страдање српско“ Предраг В. Остојић добио је 2008. године награду „Драгиша Кашиковић“ - која се додељује за изузетне домете у области уметности и науке и ширењу граница слободе стваралаштва. Аутор књиге је, поред овог дела, објавио и следеће наслове: „Пуна празнина“ (збирка поезије), „Заробљавање генерала Михаиловића“ (историјска студија), „Горњодрински офанзивни фронт 1914.“ (историјска студија) и „Црногорска Санџачка војска на Горњедринском фронту 1914-1915.“ (историјска студија) кao и више десетина чланака научног карактера објавњених у стручној периодици. Један је од уредника интернет портала www.savremenaistorija.com. „Роман 'Један дан Ивана Денисовича' о животу у совјетским радним логорима службено је уврштен у обавезну школску лектиру постсовјетске Русије. Сматрам да би и књига 'Чичина прича' требало да буде обавезно штиво у школским програмима на српском етничком простору и било би добро да се налази у свакој читаоници, књижари и сваком српском дому у Србији, Републици Српској, Црној Гори и српској дијаспори широм света“, истакао у предговору књизи Александар Чотрић. Књига се може поручити на телефон +381 (0)64 559 02 28

Kraj Sekulinog carstva (20)

0
Simo Dubajić, jedan od neumornih partizanskih egzekutora u Sloveniji; Umor, glad, strah i neizvesnost lomili su ljude, obeshrabrivali ih, otupljivali čula. Zajedno su se povlačili poraženi Nemci, ustaše, domobrani, ljotićevci, četnici OBRAČUN Jedan krvavi, dakako ne i prvi, crnogorsko-crnogorski obračun završen je u Hrvatskoj. Oni, koji su nastavili put ka Sloveniji, nisu tada ni slutili da će uslijediti novi, najteži i najkrvaviji za samo koju nedjelju, tog promjenljivog proljeća posljednje godine Drugog svjetskog rata.

Najava događaja – Dan zahvalnosti oslobodiocima Kosova i Metohije 1912. i...

0
Povodom 100 godina od oslobodilačkih Balkanskih ratova i sjećanja na 7. novembar 1918. kada je srpska vojska oslobodila Boku, a potpukovnik Drugog jugoslovenskog puka Svetislav Simović preuzeo komandu nad Herceg Novim od Austrougarske vojske Matica Boke, Srpski Soko Herceg – Novi, Društvo za arhive i povjesnicu Hercegnovsku, Srpsko viteško društvo «Herceg Stefan», Kolo srpskih sestara, SPKD «Prosvjeta», Glas, Društvo srpsko-ruskog prijateljstva obeležiće prigodnom manifestacijom, koja će početi u 10 sati parastosom oslobodiocima Kosova i Metohije 1912. i Herceg Novog 1918. godine Grad i ostatak zaliva su posle pada Napoleona, od 1814 godine uključeni u sastav habsburškog krunskog poseda, a 1918 godine narod je sa oduševljenjem dočekao srpsku oslobodilačku vojsku. U prilogu obeležavanja Dana zahvalnosti donosimo pismo đenerala Svetislava T. Simovića iz 1937. godine predsedniku gradskog poglavarstva Herceg Novog gospodinu Jovu Sekuloviću u kome se izražava zahvalnost što je Gradsko vijeće donelo odluku da pristanište dobije naziv po imenu oslobodioca Herceg Novog i u kome on podseća na događaje iz 1918. godine

Popularni članci

Ravna gora — Danas [10. Maj 2014.] je održan 24. po...

0
Na tradicionalnom saboru na Ravnoj gori obeleženo je 73 godine od početka borbe Jugoslovenske vojske i Ravnogorskog pokreta sa nacističkim okupatorima Kraljevine Jugoslavije. Sabor su 24 put organizovali Srpski pokreta obnove, Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini 1941-1945. godine, najavio je SPO. Na spomenik generalu Dragoljubu Mihailoviću vence su položile delegacije Srpskog pokreta obnove, Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženja pripadnika JVuO 1941-1945. godine. Na početku sabora pročitana je poruka prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića koji je okupljenima, pored ostalog, poručio:

Komentari