Najnovije

Осврт историчара Момира Нинковића на књигу “Рудо у Великом рату (1914-1918)”, историчара Предрага Остојића

РУДО И РУЂАНИ У ПРВОМ СВЕТСКОМ РАТУ Историчар Момир Нинковић објавио је приказ књиге "Рудо у Великом рату (1914-1918), Предрага Остојића, у Годишњаку за истраживање...

Прва пролетерска бригада у Рудом

У Рудом је 21. децембра 1941. године формирана Прва пролетерска бригада, јединица коју је Тито формирао на дан рођења Јосипа Висарионовича Стаљина. Приликом уласка...

Поводом смрти Борислава Боре Станковића

Текст који објављујемо поводом смрти Борислава Боре Станковића дугогодишњег генералног секретара ФИБА и члана Међународног олимпијског комитета настао је као коментар на вест о...

Posleratna istoriografija pod lupom – Razgovor s povodom: Predrag Ostojić, istoričar

Piše: Dragana Bokan - Evropska perspektiva koja važi za sve zemlje Zapadnog Balkana utvrđena je u Lisabonskom sporazumu, tako da se taj model neće menjati....

SUBNOR Srbije – Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata

2
Pismo Predsedniku Srbije Vratite spomenik Titu u Užicu! Srbija mora da počne da brani svoje časno mesto u istoriji i doprinos ličnosti. Ovo je u pismu Predsedniku Republike Tomislavu Nikoliću naglasio, u ime Republičkog odbora, predsednik SUBNOR-a prof.dr Miodrag Zečević. Juče smo objavili saopštenje Republičke asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta u vezi inicijative za vraćanje spomenika Josipa Broza - Tita na Trg u Užicu. Ova reakcija usledila je na osnovu inicijative Republičkog SUBNOR-a odnosno pisma koje je ova organizacija uputila predsedniku Republike gospodinu Tomislavu Nikoliću. Redakcija www.savremenaistorija.com nije komentarisala ovu inicijativu, već je to prepustila javnosti. Možemo samo da kažemo da je i ovo deo Srbije u kojoj živimo, ne želeći da pišemo o stotinama uništenih i bačenih spomenika od strane "oslobodilaca" iz vremena Kraljevine Jugoslavije i Srbije i o onom poimeničnom spisku od 42000 žrtava komunističkog terora iz vremena kada je Broz uspostavljao svoj režim u Srbiji. Pismo u celosti glasi:

U Priboju održana promocija monografije Luke Nikolića “Srbijo majko I maćeho”.

0
O ovoj izuzetnoj knjizi, svojevrsnoj enciklopediji mrtvih, govorili su pored autora potpukovnika u penziji Luke Nikolića, u ime izdavača biblioteke “Ljubiša Đenjić” iz Čajetine Dragan Novaković I istoričar Predrag Ostojić. Pre promocije prikazan je film o Srbima u Sjevernoj Africi, a prisutne u Omladinskoj sali u Priboju pozdravio je organizator ove promocije gospodin Milisav Šalipur. Autor je monografiju posvetio svom dedi Đunisiju Nikoliću vojniku, 4. puka III poziva, koji je zajedno sa dva brata jula meseca 1914. krenuo u rat za odbranu otadžbine Srbije. Nijedan od trojice braće nije se vratio u Zaovine, a Luka Nikolić je pronašao grob dede Đunisija na vojničkom groblju Menzel Burgibai, gde počiva zajedno sa 1790 srpskih vojnika. Pet godina je Luka Nikolić, bivši potpukovnik JNA, tragao za srpskim vojničkim grobljima u Severnoj Africi. Po završetku Prvog svetskog rata na tlu Tunisa, Alžira I Maroka ostalo je 3.226 vojnika, od kojih se gotovo polovini ni ime nije znalo Devetog januar je 1916, sa krstarice "Viktor Igo", u luci Bizerti u Tunisu, iskrcani su srpski vojnici, među kojima i mnogo ranjenih, iz 10. kadrovskog puka, majora Dragutina Gavrilovića. Većina njih nikada se nije vratila u otadžbinu. u severnoj Africi, po završetku Prvog svetskog rata, ostalo je 3.226 vojnika. Na nadgrobnim obeležjima zabeleženo je samo 1.743 vojnika. Njih 1.483 sahranjeno je bez imena i prezimena. Zanavek ostalo u tuđini.

Sveštenik robijao 9 godina jer je pričestio Dražu Mihailovića!

0
Sveštenik iz Štrpca Dobrisav Popović umalo glavom nije platio obavljanje svoje dužnosti, jer je uhapšen i osuđen samo zato što je pričestio četničkog đenerala Samo nekoliko dana uoči hapšenja generala Dragoljuba Draže Mihailovića, u noći između 8. i 9. marta 1946. godine, na vrata štrbačkog sveštenika Dobrisava Popovića zakucala su tri čoveka. Imali su jedan zahtev – da pop Dobro ponese svoje knjige i torbu, kako bi nekoga pričestio. - Bio je policijski čas kada su trojica ljudi došli kod nas u kuću i pozvali mog oca da krene sa njima, što je on i učinio – priča za “Novosti” sin sveštenika Kosta Popović. – Otišli su preko Oskoruše na Ravance do sela Repuševići, gde su stigli tek pred zoru. Mog oca su ostavili u podrumu neke kuće gde je proveo ceo dan.

Podsećanja: Ledi Pedžet – Prošlo je pola veka od smrti velike...

0
"Neka me svi zaborave! To mi je svejedno! Ali će mi teško pasti ako me moji Srbi zaborave!" Nekoliko dana pre nego što je preminula pre pola veka, 24. septembra 1958, ove reči je izgovorila ledi Lejla Pedžet (rođena 1881), engleska plemkinja, velika srpska dobrotvorka, požrtvovana bolničarka u vreme Prvog svetskog rata, koja je posle Drugog svetskog rata Srbima, sada političkim izbeglicama, širom otvorila vrata svog imanja i više od četrdeset odaja zamka "Varen hauz". Kako je napisao Kosta St. Pavlović godinu dana posle njene smrti, "ledi Pedžet je u svom životu imala tri ljubavi: ljubav za pticama, ljubav za cvećem i ljubav za Srbima".

Popularni članci

Predrag Ostojić, Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)

0
Nova knjiga istoričara Predraga Ostojića "Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)" otkriva nove činjenice o događajima koji su se desili pre više od 100 godina i koji su obeležili, ne samo vreme ratno, vreme stradanja, već i vreme kada se, čašću i obrazom, kada su delom ispisivane najslavnije stranice naše istorije. Recezenti ove knjige prof.dr Mira Radojević i docent dr Aleksandar Životić ocenili su ovu knjigu veoma visokom ocenom i preporučili je kako stručnoj tako i široj čitalačoj publici, svima onima, koji nisu imali priliku da bolje upoznaju vreme i događaje koji su tema ove knjige. Knjiga govori o ulozi crnogorske Sandžačke vojske serdara Janka Vukotića u ratnim operacijama na Gornjodrinskom frontu u jednoj ofanzivnoj i dve defanzivne faze, kada je dovoljno dugo branjen pravac prodora austrougarskih snaga od Drine prema Priboju, Prijepolju i Sjenici i njihov pokušaj presecanja odstupnice i uništenja srpske vojske u odstupanju. Interesantno je da se autor, kako su to primetili i recezenti, nije upuštao u zakulisne radnje, koje su više puta tokom ratnih operacija pretile da poremete odnose "među braćom", već je njegov predmet interesovanja bio isključivo front, ratnik i ratnici, koji su nadčovečanskim naporom branili svaki pedalj, svaku stopu svoje otadžbine i slobode. Punih petnaest meseci crnogorska Sandžačka vojska odolevala je višestruko brojnijem i tehnički opremljenijem protivniku i kako su primetili savremenici "odužila se srpstvu vo vijeki vjekov amin" Bez sumnje, ova knjiga naći će svoje mesto u ravetljavanju događaja u vremenu, koje je bilo prosto zaboravljeno, odnosno zabranjeno, jer kako drugačije protumačiti da bitka na Vihri kod Rudog i stradanje 110 regruta crnogorske Sandžačke vojske u jednom danu 2. decembra 1914. nije zalužilo spomen obeležje, a stradanje 7 partizana i desetak italijanskih vojnika u Drugom svetskom ratu na gotovo istom mestu bude obeleženo i slavljeno kao prva velika bitka Prve proleterske brigade. Nesumnjivo, autor je ovom knjigom podigao jedan svojevrstan spomenik stradalim ratnicima i na taj način njihova imena upisao u knjigu nezaborava. redakcija www.savremenaistorija.com

Grob nema strana (24)

Pakao su drugi ljudi (10)

Komentari