Najsurovija fotografija nacističkih zločina u Srbiji skrivana 70 godina

0

Gagić, rodom iz Kladova, nakon završene Vojne akademije aprila 1929. u Beogradu služi kao pešadijski potporučnik. Od 1930. pohađa pilotsku školu u Novom Sadu i 1935. postaje instruktor letenja. Napušta aktivnu vojnu službu i radi kao pilot.

Šalju ga kao ilegalca u Beograd da prikuplja podatke o nacistima. Nemci dobijaju dojavu od Ljotićevaca da je pripadnik JVO i 12. decembra 1941. hapse ga srpski agenti i istog dana predaju Gestapou.

Držali su ga zavorenog i mučili sve do 3. marta 1942. U dokumentaciji Gestapoa stoji da je negirao bilo kakvu povezanost sa pokretom otpora i da ništa nije odao i pored mučenja.

Pušten je uz obrazloženje “ne može biti dokazano ni jedno kažnjivo delo”. Nastavlja da obaveštajne podatke dostavlja komandantima JVO.

Krajem 1942. Gagić se uz pomoć svojih obaveštajnih veza zapošljava se u rudniku “Jankova klisura” kod Blaca, gde uspostavlja ilegalnu mrežu.

Zahvaljujući njegovoj organizaciji u noći između 3. i 4. aprila 1943. ovaj rudnik su razorili ravnogorci. Gestapo je počeo da ga traži, ali nije uspevao da mu uđe u trag, iako je delovao po celoj Srbiji.

651231_kapetan-milos-gagic-fto-istorijska-arhivaposlao-vuk-cvijic-3_f

Kao kapetan vodi Župsku brigadu Rasinskom korpusa JVO u više bitaka sa nacistima o čemu su građani Rasine spevali pesme.

Bio je jedan od glavnih aktera najvećeg sukoba ravnogoraca i ljotićevaca 25. avgusta 1943, kod  Stopanje, blizu Trstenika. Ljotićevcima su pomagali Nemci i Bugari.

U ovoj bici poginulo je 12 četnika (14 ranjenih i 3 nestala) i čak 157 ljotićevaca (84 ranjenih). Ranjen je i zloglasni ljotićevski komandant Marisav Petrović koji je učestovao u Kragujevačkom streljanju. 

Kapetan Gagić, kako je zabeleženo, gine je smrću junaka – predvodeći svoju brigadu u jurišu ispred svih. Nemci dolaze do njegovo tela, i još četvorice njegovih poginulih saboraca.

Prema rečima istraživača Lekovića sudbina kaptana Gagića je samo jedna od mnogih pripadnika JVO koji su dali život za slobodu.

– Ti ljudi se uopšte i ne spominju, a kamoli da ih ima u udžbenicima ili da su im podginuti spomenici – navodi Leković, koji je u arhivi Gestapoa pronašao podatke o stradanju brojnih ravnogoraca, što će pretočiti u knjigu.

 

651230_kapetan-milos-gagic-fto-istorijska-arhivaposlao-vuk-cvijic-2_ff

Zaštitio suprugu
Miloš Gagić na saslušanju u Gestapou nije otkrio ni da se oženio neposredno pre hapšenja sa Milenom Lelom Čuturilo, kako je ne bi ugrozio. Zabeleženo je i da je iz Beograda u poslednji čas, uspeo da izvuče svoju suprugu, koju je Gestapo hteo da uzme kao taoca. Neposredno posle njihovog bekstva agenti Gestapoa pretresaju njihov stan u Ulici Bosanska 11/2 i pronalaze nekoliko fotografija koje su posvedočile da imaju posla sa, kako su zabeležili, “opasnim DM (Draža Mihailović) banditom”

 

http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/581472/EKSKLUZIVNO-Najsurovija-fotografija-nacistickih-zlocina-u-Srbiji-skrivana-70-godina