Godinu dana kasnije, Platon je na upravu dobio Ohridsku eparhiju, nakon što je epioskop Nikolaj Velimirović premješten u Žiču. Godine 1939. dobio je na upravu Banjalučku episkopiju. U Banju Luku je došao nenajavljeno, odmah nakon dobijenog ukaza kraljevskih namjesnika. Dužnost je preuzeo 1. oktobra 1940. godine, bez ustoličenja. U eparhiji je zatekao brojne probleme. Jedan broj vernika, zbog glasina koje su među narodom širili Platonovi protivnici, sa nepovjerenjem je dočekao njegovo dolazak. Ipak, za kratko vrijeme, mudrim držanjem, pristupačnim propovjedima, te neumornim trudom i radom, uspostavio je u eparhiji normalno stanje. Nažalost, Drugi svjetski rat je to prekinuo.

U teškim vremenima, episkop Platon je odlučio da ostane na čelu eparhije bez obzira na naredbu ustaških vlasti prema kojoj kao Srbijanac mora ići u Srbiju. Međutim, ustaške vlasti su na svaki način želele da proteraju episkopa Platona, pa su za njegovog zamjenika odredili protu Dušana Mačkića, koji bi bio povjerenik ustaškog stožernika Viktora Gutića. O tome su dostavili akt i episkopu Platonu. Odgovarajući na drski i ponižavajući zahtjev, episkop Platon 1. maja 1941. godine između ostalog piše:

Ja sam kanonski i zakonito od nadležnih vlasti postavljen za episkopa banjalučkog i kao takav obavezao se pred Bogom, Crkvom i narodom da ću voditi brigu o svojoj duhovnoj pastvi, trajno i postojano, bez obzira na ma kakve prilike i događaje, vežući nerazdvojno život i sudbinu svoju sa životom i sudbinom svoga duhovnog stada i ostajući u njegovoj sredini na duhovnoj straži za svo vreme dokle me Gospod u životu podrži, ostajući uz svoje stado kao `pastir dobri koji život svoj polaže za ovce svoje`. Na to sam se zavjetovao i zakleo primajući episkopski čin i preuzimajući pod svoju upravu Eparhiju banjalučku i toj svojoj zakletvi ostajem vjeran i nepokolebljivo dosledan, dokle god mi bude moguće da samostalno odlučujem o svome držanju i dajem izraza svojoj volji…

Sve što je satkao u ovih nekoliko redova, episkop Platon je na djelu ispunjavao, prije svega brigom o svom narodu, kako u duhovnom, tako i u materijalnom pogledu. Koliko su mu to mogućnosti dozvoljavale, pomagao je svoju pastvu, u vremenima kada je srpski narod prolazio kroz nezapamćenu golgotu.

O strahotama ratova, episkop Platon je pisao u nekoliko navrata. Posebno su ostale upečatljive njegove riječi iz pisma mitropolitu Dimitriju:

Ja sam kao čovjek, posmatrao sve užase rata, gledao na svakom koraku mučenja hrabrih vojnika, kako smrt odnosi jednog po jednog, te sam najednom u razmišljanju u noći pored logorske vatre, pod kišom i snijegom, sjećao i one mudre biblijske napomene `pomni poslednjega`. Tada sam uistinu osjetio kako je čovjek ništavan, nemoćan i bezazlen, kada se u običnom mirnom životu zanese i računa pogrešno da sve može i da će vječno živeti…

Slika-25

Platon Jovanović je ostao nepokolebljivo doslljedan svojoj zakletvi. Ponosno i prkosno, stajao je na čelu svoje pastve, vezujući svoj život za život svakog Srbina koji je bio pod njegovim duhovnim okriljem. Ustaše nisu dugo tolerisale njegov rad. U noći između 4. i 5. maja 1941, grupa ustaša na čelu sa Asimom Đelićem, ličnim pratiocem Viktora Gutića, uhapsila je vladiku Platona i protu Dušana Suborića. Nakon svirepog mučenja ubijeni su na obali rijeke Vrbanje. Tijela su im pronađena dvadesetak dana kasnije u selu Kumsale, na obalama Vrbasa. Tijelo episkopa Platona je, po naređenju ustaša, sahranjeno na Vojničkom groblju 24. maja 1941. godine, bez pratnje i opijela. Na nadgrobnom krstu ništa nije pisalo. Ustaške vlasti odlučile na sahranu bez obilježja grobnog mijesta kako bi izbjegli stvranje kulta i opasnost da grob postne mesto hodočašća Srba.

Prota Subotić je sahranjen  u selu Vrbanji. Pored njih dvojice, u Banjalučkoj eparhiji je od 1941. do 1945. godine postradalo još 14 sveštenika.

Zemni ostatci episkopa Platona počivali su na Vojničkom groblju do 1. jula 1973. godine, kada su prenijeti u kriptu Sabornog hrama Svete Trojice u Banjoj Luci. Sveti arhijerejsi sabor SPC je 1998. godine episkopa Platona proglasio za sveštenomučenika. Nakon ove odluke njegove mošti su prenijete iz kripte i nalaze se u ćivotu pred oltarom Sabornog hrama, gdje do danas bdiju nad pravoslavnim Srbima.

 

http://akademskikrug.rs/svestenomucenik-platon-jovanovic-episkop-banjalucki/

Comments are closed.