Category: Vesti

Related categories

Beograd, 17. jul - Predstavnici Srpskog pokreta obnove i Asocijacije za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta položili su danas vence na Adi, kod drvenog krsta, postavljenog na mestu na kojem je pre 70 godina ubijen general Dragoljub Draža Mihailović. U ime SPO venac je položio direktor Stranke Aleksandar Cvetković, a u ime Asocijacije to je učinio predsednik Aleksandar Čotrić, narodni poslanik u Skupštini Srbije. Obraćajući se okupljenima Aleksandar Čotrić je, pored ostalog, istakao da je "general Mihailović posle poraza Kraljevine Jugoslavije u aprilskom ratu 1941. godine rekao da 'ne priznaje kapitulaciju, jer takva reč ne postoji u srpskom jeziku'". "Mihailović je poveo prvi organizovani gerilski otpor protiv nacizma na tlu porobljene Evrope i borio se do kraja za slobodu, nacionalnu čast, demokratske vrednosti i Srbiju i Jugoslaviju koje će pripadati zapadnoj civilizaciji". "Mihailović se kao vođa Trećeg srpskog ustanka upisao među srpske velikane - Karađorđa i Miloša Obrenovića, a svojom žrtvom za narod stao je uz kneza Lazara", naglasio je Čotrić. On je poručio da SPO i Asocijacija traže od Skupštine Srbije da se, po preporuci Parlamentarne skupštine Saveta Evrope i Evropskog parlamenta, usvoji Deklaracija o osudi zločina komunističkog totalitarnog režima. "Najveći zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata počinili su jugoslovenski komunisti koji su na tlu Srbije, prema podacima Državne komisije za masovne grobnice posle 1944. godine, ubili više od šezdeset hiljada ljudi. Učinili su to kada su prestala ratna dejstva, a među ubijenima ima mnogo maloletnika, đaka i studenata, žena, starih ljudi i civila", naglasio je Čotrić.
Povodom sedamdeset godina mučeničke smrti generala Dragoljuba Draže Mihailovića i devedeset i osam godina ubistva carske porodice Romanov, u nedelju 17. jula 2016. u 18 časova u crkvi Sv. Nikole na Žlijebima služiće se parastos. Takođe, biće predstavljena knjiga Nebojše Raša „Argumenti, Krađa srpskog identiteta u Herceg Novom“ i organizovano skupljanje priloga za izradu statua herojima albanske golgote po originalnom projektu Nikole Krasnova. Udruženje novinara Srbije i list Kurir pokrenuli su akciju „Izradimo statue herojima albanske golgote“ za izradu dve bronzane statue srspkih vojnika na grčkom ostrvu Vido, a Srpski Soko na ovaj način podržava akciju.
Poštovani, Navršava se punih 70. godina od streljanja armijskog đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića, načelnika štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini i ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije. Tim povodom, održaće se parastos đeneralu Draži Mihailoviću, u crkvi Svetog Save na Vračaru, u nedelju 17. jula 2016. sa početkom u 11.00 časova. Parastos će služiti Njegovo preosveštenstvo episkop Arsenije, po blagoslovu Njegove Svetosti patrijarha srpskog Irineja. Očekuje se prisustvo izaslanika Njegovog Kraljevskog Visočanstva Prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića, kao i članova Krunskog saveta. Organizatori parastosa su Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini, Republička asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta i Udruženje Kraljevina Srbija – Gradski odbor Beograd. S poštovanjem, Informativna služba Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u Otadžbini 1941-1945
Nova knjiga Predraga V. Ostojića – svedočanstvo o vojnicima iz bajke 27. априла 2016., 21:25 O.Milovanović Posle prvog predstavljanja u Priboju, knjiga istoričara Predraga V. Ostojića „Crnogorska Sandžačka vojska na Gornjodrinskom frontu (1914-1915)“ , u izdanju izdavačke kuće ARMON, imala je nedavno i svoju beogradsku promociju u svečanoj sali Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu. Reč je o dirljivoj priči, potkrepljenoj novim istoriografskim detaljima, koja rasvetljava događaje u vezi sa zajedničkim ratovanjem crnogorsko Sandžačke i srpske Užičke vojske, zaokruženim Mojkovačkom bitkom. Ovu priču, kako ističe Predrag V. Ostojić, napisao je vođen „jednom dozom osećaja prema hrabrim vojnicima, koji su od neprijatelja nazvani junacima iz bajke“. A najvažniji osećaj izrodio se iz želje da se nijedan od njih ne zaboravi, makar se i njihovi grobovi nedge izgubili, posebno oni sa nižim oficirskim činovima, koji su ostali nepoznati istoriografiji, dodao je Predrag V. Ostojić.

Ostali tekstovi

Komentari